{[ promptMessage ]}

Bookmark it

{[ promptMessage ]}

Ivana -Esej (1)

Ivana -Esej (1) - ZAGREBAKA KOLA EKONOMIJE I MANAGEMENT...

Info iconThis preview shows pages 1–5. Sign up to view the full content.

View Full Document Right Arrow Icon
ZAGREBAČKA ŠKOLA EKONOMIJE I MANAGEMENT Akademska godina 2010./2011. Seminarski rad „Hrvatski Sabor“ Kolegij: Osnove prava Mentor: Student: Prof. Helena Majić Ivana Krndelj, Grupa D Zagreb, 2011. godina
Background image of page 1

Info iconThis preview has intentionally blurred sections. Sign up to view the full version.

View Full Document Right Arrow Icon
SADRŽAJ SADRŽAJ ........................................................................................................................................ 2 1. UVOD .......................................................................................................................................... 1 2. Povijest Sabora ............................................................................................................................. 2 3. Hrvatski Sabor danas ................................................................................................................... 3 3.1. Konstituiranje ........................................................................................................................ 3 3.2. Ovlasti Sabora ...................................................................................................................... 4 3.3. Akti Sabora ........................................................................................................................... 4 3.4. Zastupnici .............................................................................................................................. 4 3.5. Zakonodavni postupak .......................................................................................................... 5
Background image of page 2
1. UVOD Republika Hrvatska je prema političkom ustroju parlamentarna demokracija. U demokraciji vlast proizlazi iz naroda, njena provedba je prepuštena odabranim zastupnicima okupljenim u parlamentu. Njihov najvažniji zadatak je uređenje političke linije jedne države, koju oni definiraju zakonima. Zbog toga se parlament označava kao zakonodavna vlast . Budući da je parlament legitimiran izravno izborom naroda, on igra odlučujuću ulogu pri dodjeljivanju ostalih funkcija vlasti. To se posebno odnosi na vlade koje u parlamentarnim sustavima biraju predstavnici parlamenta i koje su odgovorne parlamentu. U Hrvatskoj parlament nazivamo Sabor, u njemu izabrani predstavnici predstavljaju narod. NA prvim demokratskim izborima 1990. pobijedio je HDZ te se 30. svibnja konstituirao višestranački Sabor. Slijedom odluke naroda koji se opredijelio za za samostalnu i neovisnu državu sabor RH donio je je 25. lipnja 1991. Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske kojim se Hrvatska uspostavlja kao neovisna država. Sve navedene činjenice samo su dio znaimljivosti o Hrvatskom Saboru. Svi znamo za Sabor, no malo tko zna detalje o njegovoj povijesti, ovlastima, radnim tijelima, aktima i zastupnicima. Stoga ću u ovom radu ukratko opisati povijest saborovanja u Hrvatskoj, potom kako danas funkcionira sabor, koje su njegove ovlasti i akti. Naravno važno je u radu kao zaseban podnaslov navesti i zastupnike. S obzirom da su oni predstavnici naroda potrebno je ukratko opisati njihov mandat, prava i dužnosti. Na kraju rada je isto tako važan zakonodavni postupak s kojim također nisu mnogi upoznati. Znamo da se u Saboru izglasa određeni zakon, no ne znamo koliko čitanja prođe, te koja je točno procedura kod konačnog donošenja zakona. Smatram da ću ovim radom ukratko opisati i približiti ustroj Hrvatskog Sabora, njegovu povijest i dr. važne činjenice vezane uz hrvatski parlament. 1
Background image of page 3

Info iconThis preview has intentionally blurred sections. Sign up to view the full version.

View Full Document Right Arrow Icon
2. Povijest Sabora U razdoblju od 8. do 12. stoljeća nema povijesnih dokumenata koji bi posvjedočili o postojanju sabora. Skupovi na kojima su se okupljali predstavnici svjetovne i crkvene vlasti da bi raspravljali o važnim pitanjima održavani su rijetko. Prvi poznati sabor, sa sačuvanim zapisnikom i zaključcima održan je u Zagrebu 19. travnja 1273. Tada je i određen i naziv sabora: Opći sabor čitave kraljevine Slavonije ( Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis ), a njegove se odluke nazivaju statuta et constitutiones (odredbe sa zakonskom snagom). Hrvatski sabor u izvorima se prvi put pouzdano javlja oko 1350. godine. Tijekom kasnoga srednjeg vijeka postoje dva sabora, hrvatski i slavonski. Sabor postoji i u unitaristički uređenoj Prvoj Jugoslaviji, dok ga
Background image of page 4
Image of page 5
This is the end of the preview. Sign up to access the rest of the document.

{[ snackBarMessage ]}