U kontekstu javnih diskusija

U kontekstu javnih diskusija - U kontekstu javnih...

Info iconThis preview shows pages 1–3. Sign up to view the full content.

View Full Document Right Arrow Icon
U kontekstu javnih diskusija, obilježenih političkim intonacijama, o inicijativi Europske komisije kojom se potiče zona slobodne trgovine na tzv. zapadnom Balkanu, bitna pitanja konvergencije hrvatske ekonomije prema standardima EU ostaju u drugom planu. Iako se screenig odvija prema očekivanjima, a vanjskopolitičke aktivnosti Vlade stvaraju novi optimizam, činjenica je da se sustav funkcioniranja nacionalne ekonomije u posljednjih petnaest godina nije znatnije transformirao. Ako danas, s dovoljne ekonomsko-povijesne distancije, analiziramo učinke napora 'povratka u kapitalizam' u hrvatskom gospodarstvu i ostalim ekonomijama jugoistočne Europe (zapadnog Balkana), možemo zaključiti da su ti učinci vrlo skromni. Tri ključne pogreške • privatizacija • Zakon o trgovačkim društvima • uvođenje PDV-a po uzoru na njemačko zakonodavstvo Početni entuzijazam prema brzim promjenama i usvajanjem standardnog sustava funkcioniranja koji vlada u razvijenim europskim ekonomijama vrlo je brzo iscrpljen donošenjem krovnog Zakona o trgovačkim društvima i uvođenjem PDV-a po uzoru na njemačko zakonodavstvo. Iako su ta dva zakonodavna zahvata, uz privatizacijski okvir koji je više služio političkom klijentelizmu nego ekonomskoj tranziciji, sigurno imala veliko značenje, ne može se prevladati sumnja u nepostojanje cjelovite strategije ekonomske preobraze. Vladina administracija, naime, već cijelo desetljeće nije uspjela kreirati novi sustav funkcioniranja kao što su to učinile ostale tranzicijske zemlje, danas zemlje Nove Europe. Štoviše, može se govoriti o retrogradnim tendencijama kojima se ne samo nastoji petrificirati postojeći sustav nego i vratiti neka rješenja karakteristična za prethodni ekonomsko-politički sustav. Porezni sustav, primjerice, osim uvođenja novih poreza nije doživio znatniju promjenu. Porezna administracija, koja je u stalnom sukobu s ekonomijom i koja u poduzetnicima i poslovnim ljudima vidi ogorčene protivnike, poseban je problem. Crne točke porezni sustav - osim uvođenja novih poreza nije doživio znatniju promjenu - porezno opterećenje među najvišima u Europi - dominantni porezi na potrošnju nisu u funkciji ekonomskog rasta - porezna administracija u poduzetnicima i poslovnim ljudima, a posebno u međunarodnim kompanijama, vidi ogorčene protivnike - korporativni porezni propisi nisu prilagođeni suvremenom nadgraničnom poslovanju i poslovnim modelima velikih nadnacionalnih korporacija - porezne politike ne samo da ne oporezuju nekretnine prema njihovoj vrijednosti nego niskim porezima potiču daljnja pretvaranja likvidnog u 'mrtvi kapital' - u poreznim sporovima između države i poduzetnika umjesto zakonodavne vlasti odlučuje poseban sud u sklopu porezne uprave fiskalni sustav - u većini europskih zemalja prikupljanje poreza ide od razine lokalne samouprave prema središnjoj državi, a kod je nas potpuno suprotno
Background image of page 1

Info iconThis preview has intentionally blurred sections. Sign up to view the full version.

View Full DocumentRight Arrow Icon
devizno zakonodavstvo - osim u Srbiji i Hrvatskoj slični zakoni ne postoje u tranzicijskoj Europi
Background image of page 2
Image of page 3
This is the end of the preview. Sign up to access the rest of the document.

This note was uploaded on 01/15/2012 for the course ECON 101 taught by Professor Mikson during the Spring '08 term at Aarhus Universitet.

Page1 / 4

U kontekstu javnih diskusija - U kontekstu javnih...

This preview shows document pages 1 - 3. Sign up to view the full document.

View Full Document Right Arrow Icon
Ask a homework question - tutors are online