US - Monetarno-kreditni i devizni sistem

US Monetarno-kreditni i devizni sistem

Info iconThis preview shows page 1. Sign up to view the full content.

View Full Document Right Arrow Icon
This is the end of the preview. Sign up to access the rest of the document.

Unformatted text preview: k of Greece, Papers and Lectures, Athnes, 1978, pg. 9-11 (sumarno prikazano u sledećem izvoru: Živković, A., Kože nac, G., cit.delo, str. 400-404). MÊÄ ã ÙÄÊ-»Ù ®ãÄ® Ý®Ýã à 113 U skladu s m, poli ka monetarnog rasta bi trebalo da: (1) bude fleksibilno postavljena, kako bi se u toku godine izvršila revizija postavljenih ciljeva ukoliko je to neophodno (ali to ne znači čestu izmenu monetarnih ciljeva); (2) je dovoljno efikasna da obezbedi finansiranje ak vnos u privredi, u okviru postavljenih limita planiranog rasta realnog društvenog proizvoda i stope inflacije; (3) je konzistentna sa dugoročnom željenom stopom inflacije; (4) pomaže kooridnaciju delovanja pojedinih segmenata ekonomske poli ke kako bi se ista ostvarila u svim segmen ma (podrazumeva paralelno objavljivanje ciljeva monetarne poli ke i ekonomske poli ke /porast cena, realni rast zaposlenos , saldo tekućeg računa, saldo budžeta, rast nadnica, itd./). Možemo zaključi da je za sprovođenje poli ke godišnjeg programiranog rasta monetarnih agregata neophodno obezbedi kompleksan pristup, koji sprečava esksces agregatne tražnje (programiranje monetarnog rasta) i simultano s muliše rast ukupne ponude (programiranje privrednog razvoja). 12.3. STABILIZACIONA MONETARNA POLITIKA BAZIRANA NA KAMATNOJ STOPI Operacije na otvorenom tržištu u modelu otvorene privrede, su iskustveno najefikasniji instrument koji istovremeno u če na obim novčane mase, kamatnu stopu i na kurs nacionalne valute.127 Kao što je već rečeno u prethodnim izlaganjima, monetarna pli ka ne u če neposredno na eskplicitno postavljene ciljeve, kao što su stabilnost cena i oživljavanje proizvodnje, jer nema kontrolu ni nad jednim ni nad drugim. Zbog čega, se ispred finalnih ciljeva postavljaju i prilagođavaju intermedijarni ciljevi (obim novčane mase, kraktoročna kamatna stopa i eventualno kurs nacionalne valute) na koje monetarna poli ka može da u če direktno (ovo je bitno sa aspekta sprovođenja monetarne poli ke, a ne sa aspekta kako se došlo do ostvarenja finalnog cilja). Centralna banka korišćenjem svojih osnovnih instrumenata: poli kom otvorenog tržišta, diskontnom stopom i polikom rezervi, opredeljuje veličinu, odnosno, stopu promene cena i proizvodnje. Znači, intermedijarni ciljevi posredno deluju na dinamiku agregatne tražnje i preko toga na ritam inflacije i proizvodnje. 127 Stanovište Lussera u sledećem izvoru: Lusser, M:, Wheather targets for monetary growth have outlived their usefulness as a tool of monetary policy, Bank for Interna onal Se lements, BIS Review, No. 231, November 1987, pg. 1-7 Opširnije o stabilizacionoj monetarnoj poli ci baziranoj na kamatnoj stopi pogleda sledeće izvore: Dotsey, M., Monetary Control under alterna ve Opera ng Procedures, Journal of Money, Credit and Banking, August, 1989, pg. 273-290; Makinen, G., Money the Price Level, and Interest Rates, Englewood Cliffs, N., J.Pren ce-Hall, 1977; Laurent, R., An Interest Rate-Based Indicator of Monetary Policy, Federal Reserve Bank of Chicago, Economic Perspec ves, Janaury/February 1988, pg. 2-14; Akhtat, M., Harris, E, Monetary Policy Influence of the Economy-An Empirical Analysis, Federal Reserve Bank of New York, Quartarly Review, winter 1986-87, pg. 19-34 i Canyoneri, M., Henderson, D., Rogoff, K, The Informa on content of the Interest Rate and Op mal Monetary Policy, Quarterly Journal of Econoics, November 1983, ph. 545-566 (sumarni pregled u sledećem izvoru: Živković, A., Kože nac, G., cit.delo, str. 404-408). 114 MÊÄ ã ÙÄÊ-»Ù ®ãÄ® ® ò®þÄ® Ý®Ýã à Takođe, nosioci monetarne vlas se susreću sa još jednim ograničenjem, jer ne mogu istovremeno da postave dva intermedijarna cilja (npr. stopu rasta novčane mase i kratkoročnu kamatnu stopu). Ukoliko se veličina novčane mase definiše kao intermedijarni cilj monetarne poli ke, to znači da će kamatna stopa da fluktuira kao odgovor na promenu tražnje. Ukoliko pri bilo kojoj kamatnoj stopi dođe do povećanja tražnje novca, a centralna banka drži ponudu novca manje ili više konstantnom, kamatna stopa će se pomeri na nivou, višu ravan (i obrnuto u slučaju pada tražnje novca). Među m, prisutan problem kod kamatnih stopa: 1. je taj što se novčana masa menja (postoji problem fiksiranja novčane mase) paralelno sa promenama tražnje i na taj način hrani te promene. 2. da li postoji tržište novca u zemlji koja se odlučila za kamatnu stopu kao intermedijarnu varijablu – ovo je bitno sa aspekta finansiranja deficita državnog budžeta. Isto se može ostvari kroz povećanje poreskih stopa, uvođenje novih fiskalnih i parafiskalnih opterećenja, zaduživanje kod centralne banke ili u inostranstvu. Ukoliko se radi o zaduživanju koje je iznad planiranog ravnotežnog okvira primarne emisije, doći će do raspros ranja viška primarne emisije kroz privredu i inflacije, kao najizrazi je posledice. 3. da li je tržište novca integralni deo finansijskog sistema (za nas je interesantan ova...
View Full Document

This note was uploaded on 01/08/2013 for the course ECONOMICS 2 taught by Professor Ahmad during the Spring '09 term at Punjab Engineering College.

Ask a homework question - tutors are online