US - Monetarno-kreditni i devizni sistem

S obzirom na to d 267 da se plaanje obino vri u konver

Info iconThis preview shows page 1. Sign up to view the full content.

View Full Document Right Arrow Icon
This is the end of the preview. Sign up to access the rest of the document.

Unformatted text preview: tnog bilansa u različi m stadijumima privrednog razvoja pojedinih zemalja. U prvoj fazi se zemlje suočavaju, sa teškoćama platnog bilansa, dok u kasnijim, kad privreda postane snažnija i raznovrsnija, pomenute teškoće postepeno nestaju, pa ovakve zemlje od dužničkih postaju poverilačke. Pri tome, se mora ima u vidu da su u dugom periodu sve zemlje istovremeno i dužničke i poverilačke. Takođe, struktura privrednog razvoja i društvenog proizvoda je sastavljena od roba i usluga, koje su bitne komponente razvoja privrede i odnosa sa inostranstvom. Često se dos gnu nivo privrednog razvoja meri nivoom razvoja usluga u zemlji. Pošto se priključe usluge dolazi se do promene stanja dobijenog iz robnog bilansa, u zavisnos od toga da li su tokovi izvoza i uvoza usluga ak vni, pasivni ili uravnoteženi. Važno je naglasi da stavke dobara i usluga iz tekućeg bilansa, kao i stanje u kapitalnom bilansu nisu dovoljne da se dobije slika o ukupnom stanju tekućeg bilansa. Transferi, su treća značajna stavka privrednih odnosa sa inostranstvom. Oni u ču i na stanje tekućeg i na stanje platnog bilansa. Pri čemu, najviše u ču na platni bilans kod zemalja: (1) velikih izvoznica (uvoznica) kapitala koje po tom osnovu imaju prihode i rashode po osnovu profita, dividendi i kamata; (2) koje imaju značajan broj radnika zaposlenih u inostranstvu (iz inostranstva), pa po tom osnovu imaju doznake kao prihode (ili rashode) u odnosu na inostrane privrede. Možemo zaključi , da svi segmen tekućeg bilansa, kao i sam bilans u totalu mogu bi ak vni, pasivni ili uravnoteženi. Stanje u kapitalnom bilansu je opredeljeno stanjem u tekućem bilansu. Ako je tekući bilans u totalu suficitaran u određenoj godini, zemlja taj suficit plasira u inostranstvo u obliku izvoza kapitala ili ga polaže u devizne rezerve. Ako je tekući bilans deficitaran zemlja se zadužuje u inostranstvu i uvozi kapital, ili troši sredstva iz deviznih rezervi, za pokriće deficita. I na kraju, ako je tekući bilans u ravnoteži, zemlja je u totalu imala uravnotežen i kapitalni bilans, bez obzira što se pojavljivala i kao izvoznik i kao uvoznik kapitala. Ravnotežu platnog bilansa možemo definisa na sledeći način: PRILIV = ODLIV X + Xu + Ti + Ku = M + Mu + Tu + Ki gde je: X – izvoz robe, M – uvoz robe, Xu – izvoz usluga, Mu – uvoz usluga, Ti – priliv po osnovu transfera, D ò®þÄ® Ý®Ýã à 249 Tu – odliv po osnovu transfera, Ku – priliv po osnovu kapitala, Ki – odliv po osnovu kapitala. U skladu sa prethodnom jednakošću, mogu se izračuna koeficijen stanja svakog dela tekućeg i platnog bilansa: 1. Robni bilans X M 2. Bilans robe i usluga (X + Xu ) (M + Mu ) 3. Tekući bilans (X + Xu + Ti ) (M + Mu + Tu ) 4. Platni bilans (X + Xu + Ti + Ku ) (M + Mu + Tu + Ki ) Na primer, prof. M.Unković, je uradio analizu platnog bilansa SFRJ u 1975. godini, prema kojoj je: Robni bilans jednak 0,57 – što znači da je robni uvoz u SFRJ bio pokriven robnim izvozom sa svega 57%. Bilans robe i usluga jednak 0,76 – što znači da je suficit u bilansu usluga omogućio da ukupno pokriće izvozom kod robe i usluga iznosi 76%. Tekući bilans 0,94 – što znači da ako se uključe transferi (gde je posebno pozi van u caj radničkih doznaka iz inostranstva) tekući bilans se uravnotežuje sa 94%, tako da je sa neto uvozom kapitala i korišćenjem deviznih rezervi bilo potrebno pokri 6% ukupnog stanja platnog bilansa (tj. zbira platnog bilansa). Platni bilans 1.257 Uspostavljanje ravnoteže u slučaju deficit u tekućem bilansu je prikazano tabelom br. 5. 257 Prezentovani primer se nalazi u sledećem izvoru: Unković, M., cit. delo, str. 175-177 250 MÊÄ ã ÙÄÊ-»Ù ®ãÄ® ® ò®þÄ® Ý®Ýã à Priliv Odliv Saldo Robni bilans 4.275 7.431 3.174 Bilans usluga 1.748 507 +1.291 1.030 507 +523 b) Turizam 786 - +768 Bilans transfera 1.721 337 +1.384 1.659 - +1.659 62 337 -275 Tekući bilans 7.818 8.783 -965 Izvoz kapitala i povećanje deviznih rezervi 1.114 149 +965 Ukupno 8.932 8.932 0 a) Transport a) Iseljenici i radnici b) Kamate Izvor: Bilten SDK, jun, 1976.258 Tabela br. 5. Devizni bilans SFRJ u 1975. godini (u milionima dolara tekuće cene) Uspostavljanje ravnoteže u platnom bilansu u slučaju suficita u tekućem bilansu, je prikazano tabelom br.6. Uzet je primer SFRJ sa podacima iz 1985. godine. Proračun je napravljen na bazi podataka iz tabele br. 5. Robni bilans Bilans usluga a) Transport b) Turizam c) Ostale usluge Bilans transfera a) Iseljenici i radnici b) Kamate Tekući bilans Izvoz kapitala i povećanje deviznih rezervi Ukupno Priliv 10.662 3.581 1.669 1.061 851 1.659 3.523 3.301 17.766 4.553 22.319 Odliv 12.223 1.134 774 107 251 3.536 1.650 1.886 16.893 5.426 22.319 Saldo 1.601 +2.447 +895 +954 +600 -13 +1.651 1.664 +873 -873 0 Izvor: Bilten SDK, jul, 1986.259 Tabela br. 6. Devizni bilans SFRJ u 1985. godini (u milionima dolara tekuće cene) 258 Prezentovani podaci iz Biltena SDK, u sledećem izvoru: Unković, M., cit. delo, str. 176 259 Prezentovani podaci iz Biltena SDK, u sledećem izvoru: Unković, M., cit. delo, str. 176 D...
View Full Document

This note was uploaded on 01/08/2013 for the course ECONOMICS 2 taught by Professor Ahmad during the Spring '09 term at Punjab Engineering College.

Ask a homework question - tutors are online